Stres u prometu rizični je faktor za razvoj kardiovaskularnih bolesti i iznenadnih komplikacija na srcu, poput srčanog udara, pokazuju istraživanja objavljena posljednjih godina. Jedno od rješenja za smanjenje ove opasnosti može biti bolji odabir popisa za reprodukciju pjesama koje se slušaju tijekom vožnje.

Studija koju su proveli istraživači sa Sveučilišta São Paulo State (Unesp ) u Maríliji pokazalo je da vožnja uz slušanje instrumentalne glazbe ublažava stres na srcu.

Rezultati istraživanja podržanog od strane FAPESP-a, objavljeni su u časopisu Complementary Therapies in Medicine .

U radu su sudjelovali istraživači sa Sveučilišta São Paulo (USP), Sveučilišta Oxford Brookes, Engleska, i Università di Parma, Italija.

“Otkrili smo da slušanje glazbe tijekom vožnje oslabio je stres u srcu vozača koji su sudjelovali u eksperimentu koji smo proveli”, rekao je za Agência FAPESP Vitor Engrácia Valenti , profesor na Unesp u Maríliji i koordinator projekta.

Istraživači su analizirali rezultate Učinci glazbe na srčani stres kod pet zdravih žena u dobi između 18 i 23 godine, povremeni vozači – voze između jednom i dva puta tjedno – i koji su nedavno dobili vozačku dozvolu.

„Odlučili smo ocjenjivati ​​vozače koji nisu redovni jer oni koji voze soni su dulje vrijeme bolje prilagođeni stresnim situacijama u prometu,” objasnio je Valenti.

Volonteri su ocjenjivani dva dana, u različitim situacijama i nasumično. Prvog dana vozili su se 20 minuta, na putu od tri kilometra, u prometnom području grada Marília, na sjeverozapadu São Paula. Test je proveden u vršnim satima – između 17:30 i 18:30 – bez slušanja glazbe.

Drugi dan su ponovili rutu, u istom trajanju i u isto vrijeme dan, slušanje instrumentalne glazbe uz stereo zvuk spojen na automobil, budući da se korištenje slušalica kvalificira kao prometni prekršaj.

“Da bi povećali stupanj stresa, vozili su automobil koji nije njihov , jer kad bi svatko sam vozio automobil, razina stresa bi se smanjila”, izjavio je Valenti.

Kako bi se procijenila razina stresa u srcima sudionika, analizirana je varijabilnost otkucaja srca – oscilacije u vremenskom intervalu između dva otkucaja uzastopni srčani zastoji – putem monitora otkucaja srca pričvršćenog na prsni koš.

Na varijabilnost otkucaja srca utječe aktivnost simpatičkog živčanog sustava – koji ubrzava otkucaje srca – i parasimpatički živčani sustav – koji izaziva usporavanje otkucaja srca srčani .

“Uzvišenjeaktivnost simpatičkog živčanog sustava smanjuje varijabilnost srčanog ritma, a parasimpatičkog ju povećava”, objasnio je Valenti.

Rezultati analiza ukazali su na smanjenje varijabilnosti srčanog ritma dobrovoljaca pri vožnji bez slušanje glazbe, što ukazuje na smanjenje aktivnosti parasimpatičkog autonomnog živčanog sustava i aktivaciju simpatičkog sustava.

S druge strane, povećanje varijabilnosti otkucaja srca vozača pri slušanju glazbe uočeno je zbog povećanja aktivnosti parasimpatičkog živčanog sustava, uz smanjenje simpatičkog sustava.

“Slušanje glazbe smanjilo je lagano preopterećenje stresom kojem su volonteri bili izloženi tijekom vožnje”, izjavio je Valenti .

U studiji su sudjelovale samo žene za kontrolu utjecaja povezanih sa spolnim hormonima, objasnio je istraživač.

“Ako pomiješamo žene i muškarce, i ako postoji značajna razlika između ovog prvog i drugoj skupini, rezultat bi mogao izazvati sumnju da bi razlike bile povezane s utjecajem ženskog spolnog hormona”, rekao je Valenti.

Prema ocjeni istraživača, rezultati studije mogu doprinijeti stvaranju preventivnih kardiovaskularnih mjera u situacijama pojačanog stresa, kao što je onaj u prometu.

„Slušanje glazbe može biti preventivna mjerau korist kardiovaskularnog zdravlja za ublažavanje situacija intenzivnog stresa, kao što je vožnja u vrijeme najveće gužve”, rekao je.

Članak Učinci glazbene slušne stimulacije na autonomne reakcije otkucaja srca na vožnju: prospektivni randomizirani slučaj -kontrolna pilot studija (DOI: 10.1016/j.ctim.2019.08.006), Myrela Alene Alves, David M. Garner, Joice A. T. do Amaral, Fernando R. Oliveira i Vitor E. Valenti, može se pročitati u časopis Complementary Therapies in Medicine na www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0965229919303218 .

Ovaj tekst je izvorno objavila Agência FAPESP pod licencom Creative Commons CC-BY-NC-ND. Pročitajte izvornik ovdje.