Već je neko vrijeme poznato da je Homo sapiens mnogo komunicirao s drugim vrstama hominida. Neafrički ljudi, na primjer, imaju oko 2% svoje DNK neandertalskog podrijetla. Međutim, nova studija sugerira da su se odnosi između Homo sapiensa i Homo neanderthalensisa možda dogodili mnogo novije nego što se ranije mislilo.

Analiza tri ljudska fosila, koja potječu iz u špilji Bacho Kiro u Bugarskoj, istraživači su primijetili da je križanje s neandertalcima vjerojatno bilo u obitelji ovih jedinki.

Sgrunden/Pixabay

Pokazalo se da ovi fosili datiraju između 43.000 i 42.000 godine. Prvi ljudi stigli su u Europu prije otprilike 50.000 godina, dok su neandertalci izumrli u regiji prije 40.000 godina.

To znači da su se neandertalci i ljudi križali mnogo češće nego što se mislilo. To je zato što su istraživači mogli zaključiti da su špiljski ljudi iz Bugarske imali pretke udaljene 5 do 7 generacija koji su bili neandertalci.

Iz genetske varijabilnosti drugih fosila, također je zaključeno da su Bacho Kiro ljudi vjerojatno stigli u Europu dosad nepoznate migracije, kada su druge populacije hominida još uvijek obilato naseljavale Bliski istok i Stari kontinent.

Naglo izumiranje neandertalaca

Kakoprije spomenuti, H. sapiens vjerojatno je često komunicirao s drugim ljudskim vrstama koje su kasnije izumrle. Te su interakcije često bile seksualne, što je rezultiralo genetskim miješanjem modernih ljudi. U drugim slučajevima, mogli su biti sukobljeni, što je rezultiralo smrću cijelih plemena i izumiranjem drugih ljudi.

Studije sugeriraju, zapravo, da je Homo sapiens bio glavni uzrok pad populacije drugih hominida. To je zato što je naša vrsta vjerojatno bila društvenija među svojim grupama i svestranije je upravljala resursima. To je neandertalce i druge vrste polako dovelo do izumiranja, ali ne prije nego su ostavili svoje gene utisnute u naše obiteljsko stablo.

Hans Braxmeier/Pixabay

Nadalje, ljudi iz Bacho Kiroa neki su od fosili najstarijih europskih sapiensa. Još jedan fosil iz Češke pokazao je dokaz križanja među vrstama s neandertalcima, a ovo je najstariji otkriveni fosil u Europi dosad. Ostaci su otkriveni 1950. godine, ali još jedna neovisna studija objavljena ovog mjeseca pokazala je povezanost s otkrićem genoma Bacho Kiroa.

Autori sugeriraju da je s vremenom možda došlo do zamjene različitih populacija na europskom kontinentu. Zajedno s ovom pojavom došlo je i do miješanjagenetike križanjem tih populacija jedinki iz različitih vrsta.

Članci su dostupni u Nature and Nature Ecology & Evolucija.